Nikola Vudrag - "Garden of Eden"

Newsletter prijava


Klikom na kućicu potvrđujete da dozvoljavate "Centru za Kulturu i Obrazovanje Susedgrad" da koristi vaš email u svrhu slanja promotivnih i drugih obavijesti (pozivi na koncerte, izložbe, predstave i druge aktivnosti) vezanih uz rad centra putem newslettera. Vaš email biti će korišten u web aplikaciji koja je u vlasništvu treće strane, vaša email adresa osim u tu svrhu nigdje drugdje neće biti korištena. Vašu dozvolu možete povući u bilo koje vrijeme, više informacija dobiti će te u svakom budućem newsletter-u koji će biti poslan od strane centra.

Upišite broj sa slike:

Čast nam je pozvati Vas na otvorenje izložbe skulptura „Garden of Eden“ Nikole Vudraga u Galeriji „Idealni grad“ Centra za kulturu i obrazovanje Susedgrad, Argentinska 5 (Gajnice), u petak, 16. ožujka 2018. u 19,00 sati. Izložba ostaje otvorena do 11. travnja 2018., a možete je razgledati radnim danom od 10,00 do 18,00 sati. Ulaz je slobodan!

„GARDEN OF EDEN“ („RAJSKI VRT“)

Gnostičko kabalistički pristup simbolici Postanka

Bogom dani talent mladoga kipara Nikole Vudraga iskušavao se u mnogim kiparskim disciplinama, tehnikama i materijalima. Vrstan medaljar, uskoro dokazuje kreativnost i zanatsko-tehničku virtuoznost u monumentalnim dimenzijama i formama: u drvenim tvorbama, u gipsu, akristalu i metalu, aluminiju te željezu i armiranom željezu. Vješt je u manualnim i tehničkim temeljima proizvodnje kipa u velikoj formi, pritom uživajući u fizičkom angažmanu manualne izrade skulptura. Spajao je drvene trupce i balvane, garnirajući ih i aranžirajući čvrstim metalima i lancima, evocirajući toteme. Radovi mu poprimaju obilježja monumentalnosti, čvrstoga i uvjerljivog volumena i opstojnosti u prostoru i djeluju impresivno. Izraziti je talent za utjelovljenjem suvremene kiparske forme. Vrstan je i portretist i izrađivač bisti, autor nekoliko javnih skulptura, nagrada, ali prije svega neumoran radnik. Znatiželjan je duh koji puno uči i čita, od Biblije do drugih religijskih, filozofskih, književnih i teorijskih knjiga. Stekao je zavidnu razinu znanja i osviještenosti. Koristi ih u svojim projektima u kojima uprizoruje, vizualizira, i u prostorno-vremenske koordinate kontekstualizira svoje filozofske-religijske, svjetonazorske i erudicijske spoznaje, pa mu se izložbe doimaju kao simboličko-metaforički odrazi jednoga prilično složenog duhovnog ustroja. Projekt ''Garden of Eden'' (''Rajski vrt'') je gnostičko kabalistički pristup simbolici Postanka. Skulpturalni komadi izvedeni su od armirajućega željeza. Sastoji se od četiri dijela, koja se promatraju kao zasebne kiparske forme, ali svoju svrhu ispunjavaju kao dijelovi prostorne cjeline. Radovi izgledaju poput metalnoga vrta, kada uđemo dublje u simboliku zamjećujemo međuodnose, slojeve i kontekst tih radova. Oni su, kako mi kaže autor, ''oblik mentalne mape razvoja jedne svijesti, baveći se simbolikom teologije i gnosticizma pomoću koje gradimo ''likovnu skicu'' razvoja i slojeva svijesti. Ovi su radovi simboli bez previše fizičkoga sadržaja, jednostavni objekti koji dobivaju smisao tek postavljeni u cjelinu.'' Poznato je da je raj zemaljski u Postanku bio vrt, da je Adam obrađivao vrt, što se podudara s prevlašću biljnoga carstva na početku vremena. Rečeno je da su vrtovi staroga Rima bili sjećanja na izgubljeni raj. Bili su slike i sažeci svijeta, a glasoviti japanski i perzijski vrtovi to su i danas. Na Dalekom istoku vrt je svijet u malom, ali i povratak prirode u prvobitno stanje, poziv na povratak prvobitnoj prirodi bića. Jedna kabalistička predaja govori o raju kao o vrtu koji su opustošili neki od onih što su u nj ušli. Pardes je ovdje sfera vrhunske spoznaje, a četiri suglasnika u toj riječi povezuju se s četiri velike rijeke i četiri značenja Svetoga pisma. Vrtove su gajili i cijenili svi narodi svih vremena (Semiramidini viseći vrtovi, egipatski, babilonski, grčki i rimski, danas francuski i engleski tip vrta, itd.). U Perziji vrt je poprimio osim kozmičkog i metafizičko i mistično značenje. Ljubav prema vrtovima središnja je tema iranske vizije svijeta. Posvećena im je poezija (zbirke ''Ružičnjak'' (Đulistan) i ''Voćnjak'' (Bustan), i glazba. Kozmološki svijet ima četiri strane, a u središtu je planina. Takvu predodžbu svijet održavaju perzijski i mogulski vrtovi u Indiji. I kod Azteka vrt je bio sažetak  svijeta. Aztečki vrtovi međutim, nisu bili skup najljepšega i najzanosnijeg u svijetu: cvijeća, izvora, planina, rijeka i puteva: u njima je bilo i opasnih bića, čudovišta prirode. Ipak, uvijek je vrt maštanje o svijetu koje nas prenosi izvan svijeta. Najljepša pjesma o vrtu i najbogatija simbolima, najčešće objašnjavana u djelima pjesnika, još uvijek je Pjesma nad pjesmama kralja Salomona. Vrt postoji kao središnje mjesto svih religija. U kršćanstvu, osim Rajskoga vrta iz Postanka tu je i Getsemanski vrt u kojemu se Isus moli i govori s Ocem i u kojemu ga uhićuju Rimljani vođeni izdajnikom Judom Iskariotskim koji ga poljupcem odaje. U Kur'anu, posljednja stvarnost i blaženstvo tumače se pojmovima vrta. To je onkrajno u kojemu će boraviti izabrani; to su stanovnici dženeta i u njemu će vječno ostati, kao nagrada za ono što su radili na zemlji. Zbog važnosti broja četiri i Vudrag stvara četiri tipa rada, četiri razine, postavljene kao vremenska crta razvoja, simbolizirajući pritom razine svijesti.

Prva razina je kristal kao prirodna geometrijska struktura, simbol najniže razine svijesti. Smjestili su se posvuda po zidovima i podu u raznim oblicima i veličinama.

Druga razina je biljna skulpturalna predodžba kao mapa prirodnoga i ljudskog mehanizma, utjelovljena u Drvu života u uglu. Drvo se može shvatiti dvojako. To može biti biblijsko Drvo spoznaje u Edenskome vrtu, s kojega su jeli Adam i Eva, počinili Istočni grijeh, pa ih je Jahve/Bog izbacio iz Raja; ili Drvo života, simbolično drvo čovjeka i čovječanstva, njegova tjelesno/duševno/psihička/duhovna egzistencija u svim vremenima i na cijeloj kugli zemaljskoj. Za Vudraga Drvo života predstavlja biljni svijet kao simbol prijelaza iz nesvjesne sfere (kristali) u sferu Edenskoga vrta kao rađanja samosvijesti. Ova je priča prebačena u simboličan kontekst kao svojevrsna mapa čovjekova bitka i svijesti, jer Edenski vrt simbolički predstavlja misaoni sustav i tabulu rasu u smislu svijesti, kako mi autor kaže. Adam na hebrejskom znači tjelesnu materiju, tj. sirovinu, dok je Eva životna energija. Zajedno čine sustav ljudskih misli, cjelinu. Postati svjestan sebe, znači postati svjestan vremena, prostora, mikro i makro kozmosa i najbitnije, svjestan misli. Da su Adam i Eva kušali s Drva života a ne zabranjenoga Drva spoznaje, bili bi beskonačni i besmrtni poput bog(ov)a. Skulptura je modelirana tako da vrtnjom linija na stablu asocira na DNA molekularni stup dok se grane krošnje šire poput živčanoga sustava. Na univerzalnom simbolu drveta/stabla zapravo je metaforički prikazana jednostavna univerzalna mapa ljudskoga nesvjesnog mehanizma koji u sebi sadrži milione godine razvoja koji održava život.

Treća razina je portret Bogorodice, kojega je Vudrag ''satkao'' od armaturnih komadića šipki, koje djeluju poput željeznih niti. Prozračan je ne bi li djelovao kao iluzija, fantazma, lik iz mašte, kakav i jest. Vudrag je iskoristio kalup u kojemu je modelirao portret sv. Marije za Gospu Loretsku podignutu iznad Primoštena, i izveo ga u drugome materijalu i tehnici. Portret je simbol rođenja Ega i svijesti o sebi. Izvorno na primoštenskoj Gospi Loretskoj njezin je portret crn, predstavljajući Crnu Gospu iz kršćanske tradicije, a osim u Loretu, štuje se u samostanu Monserrat u Kataloniji, na primjer. Namjerno je izvedena u hrđavoj oštroj geometrijskoj strukturiranoj mreži da formom bude kontrast ideji nježne, blage i nevine, kakva je inače. Na djelu je dvojnost. Princip Istočne religije gdje jedinstvo suprotnosti čini cjelinu (yin i yang u I Chingu, duh i tijelo u zen budizmu, Ahriman i Ahura Mazda, bogovi Dobra i Zla u Perziji), gdje Bog(ovi) ili brahmani predstavljaju sve nas ljude koji lutamo zemljom u svojemu ovozemaljskom kratkotrajnom, smrtnom življenju. Gospa, Majka Sina Božjega, simbola Logosa, najbolji je prikaz toga istočnog načina razmišljanja i svjetonazoara, gdje ona obična, nevina i bezgrešna biva blagoslovljena stvaranjem Logosa. Portret je kod Vudraga dakle maska, iza koje je Bog skriven, gdje igra ulogu da je samo čovjek, ili metaforički zbog činjenice da Božja glava nikada nije predmet vlastite misli, ili kako mi umjetnik objašnjava, kao što nož ne reže samoga sebe ili zubi ne grizu sami sebe. Oni jednostavno samo jesu.

Četvrta razina je niz kocki (kubusa) sa svojim stranicama kvadrata. Sa stropa visi tri metra dugačka složena skulptura - mobil, sastavljena od kubusa, a autor je imenuje Deux ex Machina. Pojam ''Deux ex Machina'' latinski je izraz koji znači: "Bog izašao iz stroja", prijevod grčkoga izraza apò mēchanḗs theós. Njime se u tragedijama označavala pojava bogova koja bi se na pozornicu spuštala strojem i sudjelovala u raspletu radnje, obično sretnijem od onoga koji bi se očekivao iz same tragičnosti situacije. Izraz se koristi odnoseći se na intervenciju vanjskog elementa koji rješava određenu situaciju bez da slijedi dotadašnju logiku odnosa ili prkoseći zdravom razumu. Vudrag je shvaća u prijevodu ''i stvori Bog čovjeka na svoju sliku'', aludirajući kako je čovjek pak, igrajući se Boga, stvorio umjetnu inteligenciju i silno tobože naprednu tehnologiju (Internet, virtualnu stvarnost, holograme, kloniranje, strojeve, rakete, svemirske brodove, itd.), a zaboravio duhovnost. Simbol takve stvarnosti i istine je kubus. On je, ne ulazeći u sve filozofsko – matematičke implikacije, kao jednakostraničan objekt izmišljen iz ljudske glave, iz pameti. Simbol je gradnje, materijalizma, ljudske nadmoći nad materijom. Simbol je misaone strukture, a one se temelje na Riječi, Logosu, biblijskom početku svijeta i svemira (''U početku bijaše Riječ''…), riječju, na duhu. Nikola Vudrag priredio je misaono i intelektualno složenu izložbu, o kojoj bi se trebalo puno više napisati ne bi li je se objasnilo, jer je njegov duhovni obzor svakim danom sve širi i dublji. Skulpturom i više – formama u prostoru – služi se ne bi li objasnio svoj razvijen svijet ideja i misli, poput kakvoga likovnjaka duhovnika od kojega se puno može naučiti, jer za svaki segment njegova rada treba pročitati i proučiti literaturu. Osim majstorstva u tehnikama izvedbe skulpturalnih elemenata, idejama i mislima koje podastire u svojim cite-specific projektima poput ovoga, ovaj mladić već se postavio ne kao dečko koji obećava, već kao potpuno zrela i zaokružena umjetnička osobnost.

U Zagrebu, ožujak 2018.

Dr. sc. Enes Quien

 

Moje vizualno ostvarenje 2018.

OBJAVLJENO: 21.05.2018 13:34

Moje vizualno ostvarenje – „Metodička izložba likovnih uradaka učenika predmetne nastave osnovne škole sa područja Susedgrada“ Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na otvorenje pete metodičke izložbe učenika osnovnih susedgradskih škola u organizaciji učitelja Likovne kulture u Galeriji "Idealni grad" (Argentinska 5/I, Gajnice), u petak, 25.5.2018. u 13.00 sati. Izložba ostaje otvorena do 15.6.2018. i može se pogledati radnim danom od 9.00 do 18.00 sati. Ulaz je slobodan!!! Dobro nam došli!!!

„Španciramo Zagrebom-Susedgrad“

OBJAVLJENO: 24.04.2018 08:38

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na otvorenje skupne izložbe likovnih amatera „Španciramo Zagrebom-Susedgrad“ u Galeriji „Idealni grad“ Centra za kulturu i obrazovanje Susedgrad, Argentinska 5, (Gajnice) u četvrtak, 3. svibnja 2018. u 19,00 sati. Izložba ostaje otvorena do 18. svibnja 2018., a možete ju razgledati radnim danom od 10,00 do 18,00 sati. Ulaz je slobodan! Izložba je partnerstvo/suradnja centara za kulturu grada Zagreba, kroz program " Programi likovnog amaterizma grada Zagreba". Ova izložba je nastala organizaciji Centra za kulturu i informacije Maksimir i Centra za kulturu i obrazovanje Susedgrad. Na izložbi svoje radove izlažu likovni amateri, članovi amaterskih likovnih Udruga koje djeluju na području grada Zagreba: AMACIZ // DND Maksimir // ULU GRUPA 69 // LUA 09 // HLD.

Izložba plakata "Sve godine Festivala znanosti u Susedgradu"

OBJAVLJENO: 13.04.2018 10:29

Čast nam je pozvati Vas na izložbu plakata / Sve godine Festivala znanosti u Susedgradu / u Galeriji „Idealni grad“ Centra za kulturu i obrazovanje Susedgrad, Argentinska 5 (Gajnice) od 16. do 30. travnja 2018., radnim danom od 10,00 do 18,00 sati. Ulaz je slobodan! Dobro nam došli!