Vukovar – grad koji vječno stoji

Studeni je mjesec koji je obilježio hrvatsku povijest i koji će ostati kao jedan od najtužnijih mjeseci zbog tragedije koja se dogodila 1991. godine u hrvatskom herojskom gradu Vukovaru. Povodom dana sjećanja na žrtvu Vukovara koji se tradicionalno obilježava 18. studenog u počast poginulim, stradalim i nestalim osobama koje su izgubile život u Domovinskom ratu s našim najmlađim Susedgrađanima, polaznicima „Likovnog Atelijera“ pripremili smo izložbu likovnih radova koja prožima motive Vukovara i vučedolske kulture pod nazivom „Vukovar – grad koji vječno stoji“. Izložbu možete pogledati od 12.11. do 26.11.2021. godine svakim radnim danom na prvom katu Centra za kulturu i obrazovanje Susedgrad, Argentinska 5, Gajnice. Ulaz je slobodan! Dobro nam došli!

Vječni grad koji stoji – grad Vukovar, njegovo povijesno postojanje i razvoj prati se kroz pet tisuća godina u kontinuiranom slijedu putem brojnih arheoloških lokaliteta od brončanog, starijeg i mlađeg željeznog doba pa sve do danas.
Najznačajniji arheološki lokalitet koji svjedoči kulturi i značajnosti vukovarskog područja je lokalitet u Vučedolu. Upravo prema tom lokalitetu dobila je ime Vučedolska kultura.
Lokalitet je sustavno istražen, otkrivene su radionice za preradbu bakra, karakteristične kuće (megaron) i prekrasna keramika, koju osobito karakteriziraju bijeli stilizirani ukrasi na crnoj podlozi.
Po nalazima procjenjuje se da je u naseljima živjelo oko 2000 ljudi i bilo je među najvećima u tom dijelu svijeta. Išli su s Dunava na Jadran, Vrbasom i Neretvom, po sol (kojom su solili meso), a stanovali su u kućama s tri prostorije, spavaonicom, ostavom te dnevnom sobom i kuhinjom.
Ostatke hrane zakapali su u rupe u zemlji kako ne bi privlačili grabežljivce i štakore. Alate za poljoprivredu radili su od kostiju i rogova, sjekire su proizvodili “serijski”, imali su kalupe u koje su odjednom lijevali metal za više njih. Čamce su radili od jednoga komada drva. U deblo su stavljali užareno kamenje da ga izdubi polako goreći i potom oblikovali alatom.
Pratili su zvijezde, imali kalendar i znali za prijestupne godine. Radili su posude različitih oblika od keramike. Jedna od njih je i slavna “Vučedolska golubica”, ujedno i simbol Vukovara, golubica je zapravo jarebica i služila je kao posuda za piće. Vučedolci su prvi na europskom tlu radili pivo.

Rimljani su u osvajačkim pohodima u posljednjim desetljećima prije Krista izbili na Dunav. Izgradili su brojna utvrđenja, kao granicu prema barbarskim plemenima. U vukovarskom kraju značajni su rimski lokaliteti Cornacum (Sotin), Cuccium (Ilok) i Ulmo (Tovarnik). Uz Dunav je vodila i važna rimska cesta. Rimska civilizacija u ovim krajevima utjecala je na unaprjeđivanje gospodarstva.